Lažne vijesti (eng. fake news) nisu samo smiješne i bezopasne izmišljotine koje brzo zaboravimo i koje ne utječu na naš život. One su ozbiljan problem koji može oblikovati mišljenja, utjecati na izbore, širiti strah i poticati sukobe. Danas, u digitalnom vremenu, vijesti se šire nevjerojatno brzo – i često se dijele bez provjere. Kada neka lažna informacija dobije dovoljno pažnje, odnosno dovoljno "shareova", ona postaje viralna i počinje zvučati kao prava istina.
Gubi se povjerenje u medije
Problem s ''fake newsom'' je u tome što se tako ruši povjerenje u sve medije, pa čak i u ozbiljne izvore. Kada više ne znaš kome vjerovati, lakše je manipulirati ljudima. Neki to rade namjerno – stvaraju zbunjenost kako bi profitirali, ostvarili političke ciljeve ili jednostavno izazvali kaos.
''Fake news'' nas uči koliko je važno razmišljati kritički – a ne slijepo prihvaćati sve što nam se servira. Brzina kojom se sadržaj konzumira često ostavlja premalo vremena za provjeru činjenica. Informacije se "gutaju" na prvi pogled: kroz memove, kratke videe, atraktivne naslove. Pojam ''fake news'' u novije vrijeme je doživio ekspanziju u kampanji Donalda Trumpa za prvi mandat za predsjedničke izbore 2016., kada su mnogi tvrdili da je pobijedio upravo na krilima lažnih vijesti.
Edukacija je najbolja prevencija
Kako bi mladi bili svjesniji tih izazova, kreatori Mood Media tima obilaze škole diljem Hrvatske u sklopu projekta Gen Z Akademija powered by A1.
Educiraju učenike o svim zabavnim, ali i onim manje zabavnim stranama interneta. Naime, cyberbullying, sextortion, financijske prevare na internetu i digitalno zlostavljanje sve su prisutniji, a jedini način da tim opasnostima stanemo na kraj jest edukacija. Leon i Monika Žilavi te Vedran Kantar Vjeverić, Gen Z Akademiju su održali u Osnovnoj školi Malinska-Dubašnica.
"Ne bismo trebali vjerovati svemu što pročitamo na internetu. Danas je toliko informacija vani da jednostavno moraš biti oprezan. Kad naiđem na neku vijest, uvijek gledam izvor, a ako je neka čudna stranica ili ako nema konkretnih podataka, odmah mi je to sumnjivo. Također, volim provjeriti na više mjesta prije nego što nešto prihvatim kao istinu", objašnjava Leon kako se štiti od neprovjerenih i lažnih informacija.
Priznaje kako i sam puno vremena provodi gledajući videa na internetu te dijeleći memove. Oni su, kaže, odraz kreativnosti i humora našeg vremena. No, i oni ponekad prenose poruke koje mogu biti iskrivljene ili manipulativne. Isto vrijedi i za videa, osobito danas kad je sve lakše napraviti deepfake – primjerice lažni video koji izgleda zastrašujuće stvarno.
Kako razlikovati fejk od stvarnog?
"Što se tiče memova i videa, oboje volim! Memovi su mi super za zabavu, ali volim i videa, pogotovo kratke klipove koji brzo prenesu neku poruku ili foru. A kad treba prepoznati što je generirala umjetna inteligencija, a što je stvarno, nekad se to da skužiti po sitnim detaljima. Na primjer, kod AI slika često nešto ne štima s prstima ili očima, a kod teksta zna biti previše 'ispeglano' i bez greške, kao da fali ono nešto ljudsko, prirodno. A ponekad samo imam neki osjećaj da je previše savršeno da bi bilo stvarno", objašnjava Leon male detalje koji čine razliku te zaključuje kako ćemo se svi vrlo brzo morati prilagoditi korištenju umjetne inteligencije, ali da je jako bitno razlikovati što je kreirano uz pomoć AI tehnologije, a što nije.
Riješi kviz ''Znaš ili ipak ne''?
Kako biste i dalje bili upoznati s trendovima na internetu te svim potencijalnim izazovima, za vas smo pripremili i kviz ''Znaš ili ipak ne?'' supported by essence. Kvizove možete rješavati bilo kada i biti na izvoru najnovijih informacija za sve generacije.
