Kako vam zvuče ova pitanja?
„Možeš li mi objasniti fotosintezu jednostavno, kao za učenika 6. razreda?“
„Što mogu skuhati od piletine, riže i povrća koje imam u hladnjaku?“
„Što napraviti ako me netko vrijeđa u grupnom chatu u razredu?“
„Koje su najvažnije stvari koje treba vidjeti u Rimu u dva dana?“
„Je li loše imati vjenčanje u petak ili nedjelju?“
„Je li normalno da se osjećam jako usamljeno iako sam stalno okružen ljudima?“
„Kako znati je li posao koji radim stvarno za mene ili bih trebao promijeniti karijeru?“
„Je li glupo što pitam ChatGPT stvari koje se bojim pitati druge?“
Izvukli smo neka pitanja koja ljudi pretražuju na ChatGPT-u. Jeste li se i vi prepoznali u nekom? Ili barem nekom sličnom? Način na koji tražimo informacije na internetu očito se jako mijenja. Sve više nas koristi AI chatove kao mjesto na kojem anonimno postavljaju pitanja o svemu, ponekad kao šalu, a često i za rješavanje problema koje imamo.
Umjetna inteligencija postaje nova tražilica, prijatelj i stručnjak za sve
Umjetna inteligencija posljednjih je godina postala alat koji milijuni ljudi koriste za svakodnevne zadatke, od pisanja školskih radova i učenja gradiva kod mladih, do rješavanja tehničkih problema, pisanja mailova, rješavanja kreativnih zadataka na poslu, traženja recepta, uputa za popravke po kući ili planiranja putovanja. Sve češće služi i kao svojevrsna zamjena za klasične internetske tražilice. Umjesto kratkih ključnih riječi, korisnici postavljaju cijela pitanja i očekuju konkretne savjete.
Internetski prostor koji je i do sada bio izazovno polje u kontekstu AI razvoja postaje još izazovnije. Isto tako, sudeći prema najnovijim podacima, stanje o nasilju u školama a vezanom uz internet je alarmantno i u porastu.
Svaki treći učenik viših razreda osnovne škole barem jednom na mjesec doživi nasilje na internetu, a svaki četvrti priznaje da se i sam nasilno ponaša online. Pokazalo je to najnovije nacionalno istraživanje o vršnjačkom i digitalnom nasilju koje su proveli Centar za sigurniji internet i Centar za nestalu i zlostavljanu djecu.
Alarmantni podaci porasta nasilja
Rezultati ponovno upozoravaju na ozbiljan problem digitalnog nasilja među djecom koja velik dio vremena provode na internetu. Kako bi o cyberbullyingu, phisingu, sextingu i sextortinu što više razgovarali uživo, sa stručnjacima, ali i vršnjacima, uzorima, a ne samo s AI alatima, agencija Mood Media u suradnji s Centrom za sigurniji internet organizira GenZ Akademiju powered by A1 i supported by essence.
Riječ je o projektu koji dolazi u sve hrvatske škole kako bi učenici s poznatim kreatorima izmjenjivali iskustva o digitalnim trendovima te ponašanju i odgovornostima u komunikaciji na internetu.
Ovaj put kreatori su posjetili dvije škole. U OŠ Mijata Stojanovića u Babinoj Gredi bili su Vedran Kantar, Andrea Pacadi i Mirsad Kadić, a OŠ Đurmanec posjetili su Marco Cuccurin, Laura Bakin i Josip Prepelić.
Svi učenici prije i poslije Akademije rješavaju i essence Znaš? ili ipak ne? Interaktivne kvizove kako bi provjerili napredak svog znanja o trendovima na internetu, digitalnoj komunikaciji, ali i potencijalnim opasnostima.
AI chatovi su dobar izvor informacija i često zamjenjuju tražilice. Međutim, kad su u pitanju uvrede, prijetnje, sumnje na prevaru ili bilo kakav oblik nasilja na internetu, stručnjaci poručuju da odgovore ne smijemo tražiti samo online. Puno je važnije o tome razgovarati s nekim kome vjerujemo: roditeljima, nastavnicima ili drugim bliskim osobama. Pomoć se može potražiti i u Centru za sigurniji internet, gdje stručnjaci svakodnevno pomažu djeci i mladima koji se nađu u takvim situacijama. Važno je zapamtiti da zbog toga nema srama; nasilje i prevare na internetu su česte, a na sve sofisticiranije trikove ponekad nasjednu i puno iskusniji korisnici. Upravo zato najvažnije je problem ne zadržati za sebe, nego na vrijeme reagirati.
